Satom povijesti održanim 23. listopada 2023. uz Spomenik hrvatskom jeziku učenici sedmih razreda topličke škole obilježili su 176. obljetnicu proglašenja hrvatskog jezika uredbovnim i službenim. I ove godine položili smo cvijeće iz školskog ružičnjaka uz bistu Ivana Kukuljevića na čiji je prijedlog Hrvatski sabor donio odluku o uvođenju hrvatskog jezika u javnu službu. Bista se nalazi u neposrednoj blizini Spomenika hrvatskom jeziku. O važnosti jezika i značenju povijesnih odluku Hrvatskog sabora iz 1847. godine učenicima je govorio učitelj povijesti Drago Ilić.
Spomenik hrvatskom jeziku u Varaždinskim Toplicama svečano je otkriven 1997. godine povodom 150. obljetnice saborskog proglašenja hrvatskog jezika službenim. Tri stranice prizme spomenika simbolično predstavljaju tri narječaja. Na povijesnoj sjednici posljednjeg zasjedanja Hrvatskog staleškog sabora hrvatski jezik proglašen je službenim u javnoj uporabi. Prijedlog o prihvaćanju hrvatskog jezika kao službenog iznio je Ivan Kukuljević Sakcinski još 1843. godine. To nije bilo prvi put da se hrvatski jezik razlijegao saborskom dvoranom. Još 1806. general Vincent Knežević zahvaljujući u Saboru na dodijeljenoj dužnosti potkapetana Kraljevstva, progovorio je hrvatskim jezikom. Prijedlog uvođenja hrvatskog jezika kao službenog iznio je Ivan Kukuljević Sakcinski u prvom zastupničkom govoru na hrvatskom jeziku, a službeni jezik Sabora u to vrijeme bio je latinski. Ivan Kukuljević bio je učenik topličke škole, a obitelj Kukuljevića obitavala je na Tonimiru iznad Varaždinskih Toplica. Tonimir je u 19. stoljeću bio mjesto okupljanja domoljuba i iliraca, mladih ilirskih književnika, glazbenika i intelektualaca. Ivan Kukuljević Sakcinski je na Tonimiru dovršio i prvu dramu na hrvatskom jeziku – Juran i Sofija, a na njemu su nastali i brojni znanstveni i književni radovi.
U Mjesecu hrvatske knjige čitali smo o hrvatskom jeziku uz Spomenik hrvatskom jeziku u srcu našega grada i isticali velikane naše povijesti i kulture koji nam i danas mogu biti uzori u čuvanju i njegovanju našeg materinskog jezika.
Autor teksta i fotografija: Drago Ilić